Grmoliki bosiljak (Ocimum basilicum) karakterističnog mirisa, predstavlja začinsku, ljekovitu i “svijetu” biljku, koja u mnogim religijama ima posebnu važnost. Porijeklom je iz Indije, au Europu su je u 12. stoljeću donijeli monasi. Pravoslavna crkva, hinduisti i mnogi drugi narodi, bosiljku pripisuju božansku moć. Postoji vjerovanje da se na krštenju nikad nitko ne prehladi, bez obzira na doba godine, jer ova biljka posjeduje snažno antizapaljenski dejstvo.
Zapisi pokazuju da su za nju znali još u drevnom Egiptu. Riječ bosiljak dolazi od grčke riječi bazilikon što znači kraljevski ili poštovanje starih kultura prema njegovom postojanju. Rimljani su ga poistovjećivali s ljubavlju i odanošću, i vjerovali su da će muškarac zauvijek voljeti ženu od koje dobije grančicu bosiljka, dok su ga u Indiji njegovali kao simbol dobrodošlice.
Kao začin bosiljak daje okus jelima, poboljšava probavu teške hrane i čuva je od kvarenja.
Kulinari ga preporučuju kao dodatak jelima od krumpira, kukuruza, karfiola i plavog patlidžana. U mediteranskoj kuhinji predstavlja sastavni dio umaka i preljeva za jela s tjesteninom. Sušeni bosiljak ima jači okus od svježeg, pa ga treba dodavati u variva i razna druga jela od povrća, kao što je grašak i grah, ali iu salate i namaze.
Tradicionalna medicina također cijeni ljekovita svojstva bosiljka.
Koristi se protiv kašlja, bubrežnih bolesti, glavobolje i depresije, au vidu čaja za ublažavanje menstrualnih tegoba. Sok od lišća koristi se protiv prehlada, upale ušiju i bubnjića, ali i kao okrepljujuće sredstvo. Djelotvoran je i kod upala mokraćnih puteva, za uklanjanje nesanice i ublažavanje nervoze, poticanje apetita.
Čaj od bosiljka svakako bi trebali piti dojilje, jer pospješuje stvaranje mlijeka. Sprema se tako što se listovi osušene biljke preliju kipućom vodom i ostave da odstoje deset minuta. Ovaj napitak može se pije svaki dan, ali poslije osam dana trebalo bi napraviti dvotjednu pauzu.
Istraživanja zvanične medicine pokazala su da se svježim bosiljkom uspješno liječe bolni otečeni zglobovi, a prije svega oni zahvaćeni artritisom. Stručnjaci tvrde da listovi ove biljke slično djeluju kao diklofenak tablete. Eugenol koji bosiljku daje prepoznatljivu aromu, a ima ga najviše u azijskoj vrsti, ključni je sastojak koji djeluje protuupalno.
Zbog sedativnog dejstva, jedino se ne preporučuje trudnicama u početku trudnoće, kao ni bebama mlađim od šest mjeseci.
SNAŽAN ANTIOKSIDANS
Bosiljak ima snažna antioksidansna svojstva, koja štite organizam od oštećenja nastalih djelovanjem slobodnih radikala. Istovremeno, sprečavaju starenje stanica i nastanak pojedinih vrsta karcinoma. Beta-karoten koji se u organizmu pretvara u vitamin A predstavlja jedan od ključnih antioksidansa jer sprječava oksidaciju kolesterola u krvotoku, štiteći na taj način srce i krvne sudove. Bosiljak jača i srčani mišić, djelujući preventivno protiv nastanka infarkta.
ETERIČNO ULJE
Slatkasto aromatični listovi bosiljka sadrže zavidne količine eteričnog ulja, tanin saponine i gorke tvari. U eteričnom ulju ima estragola, linalola, cineola i drugih antiseptičkih sastojaka koji unuštavaju štetne bakterije u hrani, sprječavajući njihovo razmnožavanje. Zbog ovakvih osobina eterično ulje bosiljka predstavlja izuzetan prirodni konzervans, a koristi se iu farmaceutskoj industriji.
Izvor:Novosti
Nema komentara:
Objavi komentar