Ljudski organizam je tijekom dva milijuna godina svog postojanja razvio fiziološke mehanizme i metabolizam koji mu omogućuju da hranjive tvari iskoristi na najbolji mogući način. Pitanje je samo koliko su našem organizmu hranjive tvari na raspolaganju.
Današnja mnogostruko obrađena hrana sadrži puno masti i šećera, ali vrlo malo biološki aktivnih tvari, koje su neophodne za pravilno i uravnoteženo funkcioniranje našeg organizma. Milijarde biokemijskih procesa mogu se pravilno odvijati samo u prisustvu preko 40 biološki aktivnih tvari, a to su: jedanaest vitamina, šest minerala, četrnaest mikroelemenata, više esencijalnih aminokiselina i masnih kiselina. S obzirom na to da 70 posto industrijski obrađenih, namirnica koje upotrebljavamo ne sadrži dovoljno ovih tvari, naš metabolizam, ali i svi organski sitemi, rade s pola snage.
Osobe ženskog spola su posebno osjetljive na deficit vitamina i minerala. Kao posljedica toga, kod žena prvo nastaju loše raspoloženje, smanjena koncentracija, poremećaji menstruacije i sklonost infekcjama. Ubrzo zatim, nastaju složeniji poremećaji i razvoj specifičnih oboljenja. Najbolji način da se ovo spriječi je prevencija, koja podrazumijeva zdravu prehranu i promjenu životnih navika.
Vitamini su sastojci hrane od vitalnog značaja za rast i razvoj organizma, iako su prisutni u jako malim količinama. Vitamine treba unositi redovito sa hranom, jer većina vitamina nema rezervne depoe u organizmu. Imaju raznovrsnu ulogu u organizmu, a njihov nedostatak uzrokuje niz poremećaja koji se opisuju kao hipovitaminoze ili avitaminoze.
Podijeljeni su u dvije velike skupine: vitamini topivi u mastima (A, D, E, K) i vitamini topivi u vodi (vitamini B kompleksa, folna kiselina i vitamin C). Vitamini D i K, kao i folna kiselina, su od posebnog značaja za zdravlje žena.
Vitamin D
Koji se zbog svoje strukture i brojnih fizioloških funkcija naziva i hormon D, služi za očuvanje zdravlja koštano-zglobnog sustava, za jačanje obrambenih sposobnosti organizma i smanjenje rizika od nastanka malignih bolesti. Posebno je značajan u razdoblju trudnoće i dojenja, jer omogućuje pravilan razvoj djeteta. Dnevne potrebe iznose od 400 do 800 internacionalnih jedinica.
Vitamin K
Je neophodan za stvaranje faktora koagulacije u krvi i na taj način sprečava poremećaje krvarenja, koji nerijetko pogađaju žensku populaciju. S obzirom da vitamin K stvaraju korisne bakterije u crijevima, nedostatak vitamina K često nastaje kao posljedica dugotrajne antibiotske terapije. Dnevne potrebe podmiruju se približno podjednako unosom putem hrane i stvaranjem u crijevima.
Folna kiselina
Jedan od vitamina B kompleksa, koji sudjeluje u mnogim metaboličkim reakcijama. Nedostatak folne kiseline dovodi do nastanka specifičnog oblika anemije, a njen nedostatak u trudnoći može imati za posljedicu nastanak urođenih anomalija kod djeteta. Dnevne potrebe iznose oko 200 mikorgrama, ali u trudnoći su 2-3 puta veće, pa se osiguravaju unosom preparata folne kiseline.
Najvažniji minerali za zdravlje žena su kalcij i magnezij.
Kalcij ima potpornu ulogu u kostima i sudjeluje u mnogim vitalnim reakcijama u organizmu. U kostima se nalazi oko 95% ukupne količine kalcija u organizmu, au svakodnevnom metabolizmu troši se nešto manje od jednog grama kalcija. Zato su dnevne potrebe za kalcijem oko 1 gram, a kod žena u trudnoći i za vrijeme dojenja potrebno je dvostruko više kalcija, oko 2 grama.
Magnezij je dugo vremena bio zapostavljen, ali od nedavno se nalazi u fokusu akademskog i općeg interesa. Smatra se da je magnezij najefikasnija mineralna tvar protiv stresa. Smiruje nadraženi živčani sustav i jača kardiovaskularni sustav, poboljšava raspoloženje, pomaže kod migrene i smanjuje pojavu noćnih grčeva u nogama. Kod žena ima posebno povoljne učinke tijekom predmenstrulanog sindroma i u trudnoći. Preporučuje se unos od 300 mg magnezija dnevno, au situacijama povećanih potreba savjetuju se dvostruko veće količine.
Izvor:lisa.rs
Nema komentara:
Objavi komentar