Iako je jako važno što unosimo u sebe, to još uvijek nije ono presudno za naše zdravlje. Presudno je ono što ostaje u tijelu kao otpad i stvara prekiselo stanje koje uzrokuje prerano starenje i bolest.
periodic-abdominal-pain-15
Drugim riječima, možemo jesti sve organsko i iz vlastite proizvodnje, ali ako unosimo previše namirnica koje zakiseljuju organizam, prije ili kasnije doći će do oboljenja.
Problem s otpadnim kiselinama je taj, što naš organizam iz debelog crijeva ponovo upija otpadne kiseline koje ne može izlučiti. Odatle ih preko jetre ponovo šalje u krvotok i odlaže u tkivima, odnosno organima (autointoksikacija).
Sva hrana, i sve emocije i stanja koja proživljavamo, utječu na procese u tijelu i rezultiraju kao lužnatost ili kiselost mokraće.
“Držim, dakle, da otpadne kiseline stvarno napadaju zglobove, tkiva, mišiće, organe i žlijezde, što dovodi do manjih ili većih promjena u njihovu funkcioniranju. Ako napadnu zglobove, može se razviti artritis. Ako napadnu mišiće, može se razviti mišićna fibroza, koja uzrokuje bolove u mišićima. Ako napadnu organe i žlijezde, mogu se razviti brojne druge bolesti”, riječi su Theodora Baroodyija, autora knjige “Alkalizirajte se ili umrite”.
Za dugoročno održavanje zdravlja, potrebno je imati velike lužnate zalihe, jer one neutraliziraju otpadne kiseline. Da bismo održali ravnotežu i svoje lužnate zalihe, moramo uvažavati pravilo 80:20 – potrebno je unostiti 80 posto namirnica koje stvaraju lužnatost, i 20 posto namirnica koje stvaraju kiselost. Omjer se može protegnuti do 70:30.
Isti omjer vrijedi i za unos sirove naspram kuhane hrane.
Trebamo razlikovati hranu kiselog okusa, i hranu koja stvara kiselost. Najbolji primjer je limun, vrlo kiselog okusa, ali jedan od najboljih alkalizatora organizma (alkalno je lužnato).
Isto tako, kad jedemo meso, ne osjećamo kiselost, ali kao rezultat razgradnje mesa nastaju kiseline koje u određenim okolnostima mogu potaknuti zakiseljenje, odnosno acidozu organizma.
Namirnice prema reakciji
Jaka lužnata reakcija:
Celer, smokve, biljni čajevi, dinja, lubenica, limun, mango, papaja, peršin, morske alge, grožđe bez kožice, potočarka…
Slaba lužnata reakcija:
Masline, maslinovo ulje, artičoke, patlidžan, proso, miso, heljda, trešnje, mandarine, kesten, kokokosov orah (svježi), krastavci, prokulice, med, poriluk, gljive, rotkvice, rajčice, morska sol, crni luk, naranče, ukiseljeno povrće (domaće), sezam…
Neutralne namirnice:
Vrhnje, svježe kravlje mlijeko, jogurt, sirutka, maslo, ulja (osim maslinovog)…
Blaga kisela reakcija:
Nema komentara:
Objavi komentar